Kleveta

Nezavisnost, hrabrost i vernost sopstvenom stavu daju izgledu karakter, sigurnost i samopouzdanje koje ne traži odobravanje.

7.900 rsd PDV uračunat

Na stanju - isporuka za 1-3 radna dana

  • Premium pakovanje
  • Besplatna dostava
  • Povrat u toku od 14 dana
SKU
DM-2388
Šifra proizvoda
STS3, STS4, STS13
Sastav
100% svila
Tehnika
Štampa
Boja
Narandžasta

Svila je prirodno vlakno koje traži nežan tretman. Uz pravilnu negu, boje i sjaj ostaju nepromenjeni godinama.

  • Preporučujemo hemijsko čišćenje.
  • Ako perete kod kuće, perite ručno u mlakoj vodi (do 30 °C), uz blagi deterdžent za svilu.
  • Ne cedite i ne uvrćite. Višak vode upijte peškirom i sušite u hladu, daleko od direktnog sunca.
  • Peglajte sa naličja, na najnižoj temperaturi, dok je tkanina blago vlažna.
  • Izbegavajte parfeme i lakove u direktnom kontaktu sa svilom.
  • Čuvajte složeno, na suvom mestu, po mogućstvu u originalnoj kutiji.

Tekst je privremen — zameniti finalnim tekstom klijenta.

Maruška marame i dodaci čest su izbor za poslovne poklone — kolegama, klijentima i partnerima, u zemlji i inostranstvu.

Za veće količine nudimo:

  • poseban popust na količinu,
  • premium pakovanje sa posvetom,
  • mogućnost izrade dizajna po narudžbini,
  • isporuku na više adresa.

Za ponudu nas kontaktirajte na info@maruska.rs.

Tekst je privremen — zameniti finalnim tekstom klijenta.

Petar Lubarda
Danas se u kritici i istoriji srpske i jugoslovenske moderne umetnosti kao jedan od „prelomnih“ događaja i „zaokreta“ smatra izložba Petra Lubarde u Galeriji ULUS-a na Terazijama broj 2, održana u maju 1951. godine. U izlogu galerije stajala je slika koja nije imala naziv i u izjavi za NIN Petar Lubarda je posvedočio da je u razgovoru s posetiocima tražio ime za sliku, „…neki kažu da je to kleveta, neki da je to jed, neki (primetio sam – intelektualci) da je to socijalizam i njegove regresivne sile koje ga unutar podgrizaju. Sva ova imena i mnoga druga u osnovi su slična međusobno.“ Slika je dobila naziv Kleveta, a Lubarda je već tada jasno isticao svoje stavove po pitanju zadataka koje umetnost ima, a to su: da ne bude servilna, da ne ugađa, da odražava stvarnost, da vodi kao simbol, da je ne pokreće nikakva poželjnost već sam događaj, život.

Kleveta

Kleveta

Petar Lubarda
Danas se u kritici i istoriji srpske i jugoslovenske moderne umetnosti kao jedan od „prelomnih“ događaja i „zaokreta“ smatra izložba Petra Lubarde u Galeriji ULUS-a na Terazijama broj 2, održana u maju 1951. godine. U izlogu galerije stajala je slika koja nije imala naziv i u izjavi za NIN Petar Lubarda je posvedočio da je u razgovoru s posetiocima tražio ime za sliku, „…neki kažu da je to kleveta, neki da je to jed, neki (primetio sam – intelektualci) da je to socijalizam i njegove regresivne sile koje ga unutar podgrizaju. Sva ova imena i mnoga druga u osnovi su slična međusobno.“ Slika je dobila naziv Kleveta, a Lubarda je već tada jasno isticao svoje stavove po pitanju zadataka koje umetnost ima, a to su: da ne bude servilna, da ne ugađa, da odražava stvarnost, da vodi kao simbol, da je ne pokreće nikakva poželjnost već sam događaj, život.